Grb grada Požege koristio se od početka 18 stoljeća, a službeno je dodijeljen poveljom carice Marije Terezije 1. rujna 1765. god kada je Požega dobila status slobodnog kraljevskog grada. Grb se sastoji od plavog štita obrubljenog barokno ukrašenim okvirom, s gradskim zidinama s tri kule iznad koji je zlatni orao raširenih krila između srebrnih polumjeseca i zvijezde i na vrhu sa zlatnim suncem sa zrakama. Isti grb ponovo je usvojen 9. rujna 1993. kada je usvojena i zastava, plava s grbom u sredini.
Svečana zastava na naličju u tri bogato ukrašena medaljona prikazuje likove fra Luke Ibrišimovića, vođe ustanka protiv Turaka i osloboditelja grada 1688. g, svete Terezije Avilske, zaštitnice grada i kipa Presvetog Trojstva, podignutog u središtu grada 1749. g. u spomen na 798 građana koji su umrli od kuge 1739. (kada je grad imao samo dvije tisuće stanovnika). Izgleda da je svečana zastava napravljena u nekoliko primjeraka, od kojih se barem jedna ističe ispred najvažnijih zgrada u gradu.
Povijest grada
Grad Požega nalazi se (45.34° N i 17.68° E) na 152 m nadmorske visine u plodnoj dolini, koja je uokvirena slavonskim gorskim prstenom Psunja, Papuka, Dilja i Požeške gore.
Iako jugoistočno položena u toj Zlatnoj dolini, koju su još Rimljani nazvali Vallis aureae, ona je kroz stoljeća najvažnije životno središte stanovništva središnje Slavonije. Njezin topografski položaj podno Staroga grada i okolnih vinorodnih brežuljaka, omogućio je Požegi stvaranje srednjovjekovne obrambene tvrđave (koja se spominje u dokumentima već od 1227. godine.), a kasnije i izgradnju gradskog podgrađa ili suburbiuma, kao vrlo važnog trgovačkog i obrtničkog središta. Požega je sve do danas ostala "vjerna" Slavoniji.
Sjedište 1993 g. obnovljene Županije požeško-slavonske, grad Požega i njezina okolica, opovrgava dva najčešća stereotipa o istočnoj Hrvatskoj. Brežuljci i prave planine, više nego ravnica, određuju izgled, osobine i karakter Požeštine. Ulice grada ulaze duboko u obronke Požeške gore, vijugaju uz brojne potoke i gotovo je nemoguće pronaći ijednu prometnicu koja se siječe pod pravim kutom. Dinamičnost reljefa i tlocrta prožima se s burnom i zgusnutom prošlošću Požege.
Anonimni je notar Belle III: (1172.-1196. g.) u svojim Gestae Hungarorum, opisu najranije povijesti Mađara, izvjestio o osvajanju tri kastra po prelasku Drave. U Slavoniji, kako je tada nazivan prostor od Sutle do Dunava, osvojene su gradine, središta urbanizacije, Zagrab, Vlco i Posega. Dakle, Požega vrlo rano postaje sjedište velikog vlastelinstva, a srednjovjekovni grad postaje središtem trgovačkih, obrtničkih, upravnih, vojnih i crkvenih funkcija za širu okolicu. Požeška županija spominje se po prvi put već 1210., a crkvena župa 1232. godine. Razvoj upravnih funkcija od osobite je važnosti za Požegu, dok su veliki obol tom razvitku dali i crkveni redovi - pogotovo Franjevci, Dominikanci, Pavlini i Isusovci. Sakralni spomenici, uz profiliranu staru gradsku jezgru, koja je "zaokružena" osobito u doba baroka, daju Požegi draž jednog od najljepših sjevernohrvatskih gradova.
Požega je bila rezidencijalni posjed hrvatsko-ugarskih kraljica i izuzeta od banske i županijske vlasti. Povelja o pravima slobodnog kraljevskog grada nije sačuvana. Međutim, povlastice koje su građani civitasa, grada u podnožju tvrđave uživali, njima posve odgovaraju.
Požega je tijekom stotinu i pedeset godina duge osmanlijske vladavine bila sjedište sandžaka, najvažnije upravno i vojno središte Slavonije. Od smirivanja prilika na granici prema banskoj Hrvatskoj, povećava se broj stanovnika i Požega, sada kasaba, dobiva zamjetniju muslimansku zajednicu. Velik broj građana su obrtnici, a 1579. g. u gradu postoji 160 dućana. Mnogi od njih smješteni su na središnjem trgu, kojeg turski izvori zbog neobična izgleda opisuju kao "jajoliku zemlju". Iako su osmanske kuće uglavnom drvene, pokrivene šindrom, kroz požešku je kasabu prolazio vodovod. Najnovija istraživanja turskih izvora potvrđuju zapis Pavla Rovinjanina iz 1640. g. koji izvještva da je u gradu zamjetio 14 džamija i mesdžida, manjih bogomolja.
Gradska uprava
Gradonačelnik
Rođen 10. rujna 1949. godine, ekonomist, otac dvoje djece, po nacionalnosti Hrvat. Od 1973. – 94. inspektor prihoda u Poreznoj upravi, od 1991. do 1994. rukovoditelj Inspekcije prihoda, 1994. godine osnovao vlastitu tvrtku za poslovne usluge i porezno-financijsko savjetovanje. Sindikalni aktivist niz godina: predsjednik Sindikalne organizacije organa općinske uprave Požega, predsjednik Međuopćinskog odbora samostalnog sindikata radnika u upravi, pravosuđu i financijskim organizacijama Slavonije i Baranje, član Republičkog sindikata. Sedam puta izabran za predsjednika Gradske organizacije SDP-a Požega i isto toliko puta za potpredsjednika Županijske organizacije SDP-a. Od 2006. godine predsjednik Županijske organizacije SDP-a. Član Glavnog odbora SDPH-a. Predsjednik Međustranačkog oporbenog vijeća Grada Požege. Od 1997. vijećnik u Gradskom vijeću Grada Požege, a od 2005. godine u Županijskoj skupštini. Pet puta izabran za gradonačelnika Požege, a od 2006. do 2008. župan Požeško-slavonske županije, od 2008. zastupnik u Hrvatskom saboru. U obranu domovine uključio se 1. 6. 1991. godine, član UHDDR-a od osnutka, član HCK-a dobrovoljnih darivatelja krvi, počasni član Gimnastičkog društva Sokol te drugih udruga lokalne razine. Dobitnik niza visokih priznanja udruga proisteklih iz Domovinskog rata, humanitarnih udruga, židovskih udruženja, hrvatskih društava prijateljstva i sl.
Tijela gradskog vijeća
- Tijela Gradskog vijeća:
- Odbor za izbor i imenovanja Gradskog vijeća
- Odbor za financije
- Odbor za međugradsku i međunarodnu suradnju
- Odbor za određivanje imena ulica i trgova
- Odbor za statutarno – pravna pitanja Gradskog vijeća
- Savjet za zaslužne građane i javna priznanja
- Predstavnici Gradskog vijeća u drugim tijelima:
- Upravno vijeće Dječjih vrtića Požega
- Upravno vijeće Gradskog muzeja Požega
- Upravno vijeće Gradske knjižnice i čitaonice Pože
- Kazališno vijeće Gradskog kazališta Požega
- Školski odbor Glazbene škole
- Upravno vijeće Javne vatrogasne postrojbe Grada Požege
- Nadzorni odbor "Tekije" d.o.o.
- Predstavnik Grada u Skupštini "Tekije" d.o.o.
Gospodarstvo
Gospodarska komora
HGK Županijska komora Požega dio je poslovnog subjekta HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA.
Zadaci HGK ŽK Požega:
- zastupanje interesa članica prema kreatorima gospodarske politike
- promocija gospodarstva u zemlji i inozemstvu
- unapređenje rada i poslovanja članica
- poslovno obrazovanje članica
- praćenje i analiza gospodarskih kretanja
- obavljanje javnih ovlasti
Tekija-komunalne djelatnosti
Komunalne djelatnosti su djelatnosti u kojima se ostvaruje javni interes, te osigurava zadovoljavanje vitalnih uvjeta života i rada građana, te djelovanje gospodarskih i ostalih subjekata. Iste predstavljaju nezamjenjiv uvjet života i rada, te se sukladno navedenom komunalno gospodarstvo zasniva na slijedećim osnovnim načelima:
- komunalne djelatnosti se obavljaju kao javna služba,
- osiguravaju trajno i kontinuirano obavljanje komunalnih djelatnosti,
- osiguravaju održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti,
- osiguravaju obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja.
