Odjel za matematiku

Kompleksna analiza

M015 (2+2+0) - 6 ECTS bodova

 

OSNOVNE INFORMACIJE

Kompleksna analiza  izvodi se u ljetnom semestru druge godine sveučilišnog preddiplomskog studija matematike i sveučilišnog nastavničkog studija matematike i informatike. Cilj kolegija je predstaviti studentima klasičnu teoriju kompleksnih funkcija kompleksne varijable, te ih upoznati sa specifičnim svojstvima tih funkcija, uz naglašavanje bitnih razlika u odnosu na funkcije realnih varijabli.

  • Sadržaj kolegija možete dohvatiti na sljedećem linku (pdf).

 NASTAVNIKKONZULTACIJE
VODITELJ KOLEGIJA izv.prof.dr.sc. Tomislav Marošević 

 Tijekom ljetnog semestra nakon nastave ili po dogovoru.

ASISTENT    

 

OSNOVNA LITERATURA

  1.  H. Kraljević, S. Kurepa, Matematička analiza 4/I, Funkcije kompleksne varijable, Tehnička knjiga
    Zagreb,1986.

 DODATNA LITERATURA

  1. I. Ivanšić, Funkcije kompleksne varijable. Laplaceova transformacija. Liber, Zagreb, 1978.
  2. A. Sveshnikov, A. Tikhonov, The theory of functions of a complex variable, Mir Publishers, Moscow, 1978.
  3. B. Stanković, Teorija funkcija kompleksne promenjive, Naučna knjiga, Beograd, 1972.
  4. Ž. Marković, Uvod u višu analizu II. Školska knjiga Zagreb, 1952.
  5. Lj. Jarnjak, A. Rašidagić-Finci, M. Vuković, Zbirka zadataka iz teorije funkcija kompleksne promjenjive, IP Svjetlost, Sarajevo, 1975.

 

RASPORED PREDAVANJA I VJEŽBI

Izvedbeni program kolegija Kompleksna analiza realizira se s fondom od 60 sati (tjedno 2 sata predavanja i 2 sata vježbi). Pohađanje predavanja i vježbi je obavezno.
 
- Nastava u ljetnom semestru 2021./2022. se izvodi uživo na kontaktan način.
- Za pristup Teams kanalu koristiti AAIEdu pristupne podatke i kod crphxcu.
 
 
 
 TERMINPREDAVAONICA
PREDAVANJA  Srijedom 8-10  D-2
VJEŽBE  Srijedom 10-12  D-2

 

PRAVILA POLAGANJA ISPITA

Studenti tijekom studija mogu pristupiti polaganju 2 kolokvija koji pokrivaju cijelo gradivo. Uspješno položeni kolokviji zamjenjuju pismeni dio ispita. 

 

Da bi uspješno položio kolegij preko kolokvija/pismenog  ispita, student mora skupiti barem  40  bodova (%) (gledajući aritmetičku sredinu rezultata oba kolokvija), pri čemu na kolokviju/pismenom ispitu može ostvariti maksimalno 100 bodova (1 postotak od ukupnog broja bodova na kolokviju/pismenom ispitu = 1 bod). Na svakom pojedinom kolokviju student mora ostvariti barem 20% od ukupnog broja bodova s tog kolokvija. Sukladno tome određuju se sljedeći pragovi (gledajući aritmetičku sredinu rezultata oba kolokvija):

  • ocjena dovoljan (2): 40-54 bodova (%)
  • ocjena dobar(3): 55-69 bodova (%)
  • ocjena vrlo dobar(4): 70-84 bodova (%)
  • ocjena izvrstan(5): 85-100 bodova (%).

 

PISMENI ISPIT

Pismeni ispit je obavezan za studente koji nisu položili kolegij preko kolokvija. 

USMENI ISPIT

Usmeni ispit je obavezan za sve studente i pristupa mu se nakon položenog pismenog dijela ispita. Na usmenom ispitu se, u ovisnosti od ocjene s pismenog ispita, formira konačna ocjena.

PRIMJERI KOLOKVIJA S PRETHODNIH GODINA

 

  • 1. kolokvij - primjer iz 2020./2021. (pdf)
  • 2. kolokvij - primjer iz 2020./2021. (pdf)
  • 1. kolokvij - primjer iz 2016./2017. (pdf)
  • 2.kolokvij - primjer iz 2016./2017. (pdf)
  • 1. kolokvij - primjer iz 2015./2016.(pdf)
  • 2. kolokvij  - primjer iz 2015./2016.(A)

Kolokviji iz akademske 2014./2015.

 

Kolokviji iz akademske 2013./2014.

Kolokviji iz akademske 2012./2013.

Kolokviji iz akademske 2011./2012.

Kolokviji iz akademske 2009./2010.

 

PRIMJERI PISMENIH ISPITA

 

NASTAVNI MATERIJALI

 

OBAVIJESTI

 

 

 

 

You are not authorised to post comments.

Comments powered by CComment