Analiza podataka i matematičko modeliranje vjerojatno nikad nisu bili tako prisutni u medijima kao u vrijeme pandemije. Izvještaji, analize i predviđanja o kretanju broja zaraženih postali su dio svakodnevice. Na osnovu matematičkih modela donosile su se odluke o zatvaranjima, otvaranjima i epidemiološkim mjerama.

Teme vezane uz pandemiju zainteresirale su i studente Matematike i računarstva od kojih su neki u okviru završnih praktičnih projekata bavili temom pandemije. Posebno treba istaknuti dva praktična alata koju su nastala kao rezultat završnih projekata.

Josipa Sabljo i Katarina Šuvak izradile su web aplikaciju na kojoj je moguće pratiti kretanje broja zaraženih, umrlih, oporavljenih i cijepljenih za Hrvatsku i svijet, uspoređivati podatke po državama i pratiti dnevne podatke po županijama na karti Hrvatske. Podaci se svakodnevno automatski ažuriraju. Osim toga, aplikacija nudi i procjenu efektivnog reprodukcijskog broja koji pokazuje koliko svaki zaraženi zarazi osoba u prosjeku. Iako u Hrvatskoj nije bilo redovitog izvješćivanja o vrijednostima efektivnog reprodukcijskog broja, u drugim državama ta je vrijednost korištena za odlučivanje o ograničavanju kretanja. Aplikacija je dostupna na ovoj poveznici.

Lucija Bardić i Ana Koturić izradile su aplikaciju koja prikazuje podatke o pandemiji te sadrži i interaktivnu kartu svijeta s brojem zaraženih i umrlih od COVID-19 bolesti. Previđanje kretanja epidemije je kompleksan problem, no aplikacija nudi i jednostavan naivan model za predviđanje čija uspješnost se može testirati odabirom datuma početka predviđanja. Aplikacija je dostupna na ovoj poveznici.