Sigurni kanal

Ravnopravno studiranje – nulta tolerancija na diskriminaciju

Vijeće Odjela za matematiku je 20. siječnja 2023. donijelo Upute za studente/ice o postupku prijave uznemiravanja, spolnog uznemiravanja, zlostavljanja, kršenje načela ravnopravnosti spolova i povezanih oblika diskriminacije.

Mathos se protivi bilo kakvom ponašanju ili praksi koja je u sukobu sa slobodama studenata i studentica. Kako bi se zaštitila sloboda i sigurnost studenata/ica u području seksualnih prava, Odjel za matematiku želi dodatno naglasiti važnost etičkih standarda u postupanju prema svojim studentima/icama i osigurati pouzdanu proceduru prijavljivanja uznemiravanja, spolnog uznemiravanja, zlostavljanja, kršenje načela ravnopravnosti spolova i povezanih oblika diskriminacije od strane zaposlenika i studenata.

Na mathos-u otvoren je siguran kanal za prijave putem kojeg se mogu javiti svi studenti/ice mathos-a koji/e bi htjeli prijaviti uznemiravanje, spolno uznemiravanje, zlostavljanje, kršenje načela ravnopravnosti spolova i povezane oblike diskriminacije s kojima su se susreli prilikom studiranja na Odjelu za matematiku. Prijave se mogu podnijeti putem e-mail adrese:

sigurni-kanal@mathos.hr

U e-mailu prijave potrebno je naznačiti želite li da se Vaša prijava vodi kao anonimna. Potrebno je da se studenti/ice identificiraju kako bismo potvrdili da se radi o studentima/icama mathos-a, no svi njihovi podaci su u potpunosti zaštićeni prema van i anonimni, ukoliko izraze želju za anonimnošću. Studentski zbor mathos-a svojom je odlukom odredio da će ovlaštena osoba biti Ana Knežević. Ovlaštena osoba će zaprimljene prijave proslijediti nadležnim tijelima sukladno važećim propisima RH i internim propisima mathos-a. Ukoliko prijavitelj/ica kao žrtva ne želi da se njegova/njezina prijava prosljeđuje, Ovlaštena osoba će poštovati stav prijavitelja/ice, ali iznimno će i takve prijave proslijediti nadležnim tijelima ukoliko se radi o kaznenom djelu koje se goni po službenoj dužnosti.

Što su to: diskriminacija, segregacija, uznemiravanje i spolno uznemiravanje?

Ivana Mitrić, mag.paed.soc.
Psihogym

Diskriminacija podrazumijeva nejednako postupanje prema drugoj osobi utemeljeno na jednoj ili više posebnih karakteristika te osobe. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12) o diskriminaciji se u RH radi ako je riječ o postupanju kojim se osoba stavlja u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji i ako je razlog takvog postupanja rasa, boja kože ili etnička pripadnost, spol, jezik, dob, političko ili drugo uvjerenje, imovno stanje, obrazovanje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, članstvo u sindikatu, invaliditet, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, zdravstveno stanje, genetsko nasljeđe, vjera, rodni identitet i izražavanje ili spolna orijentacija.

Dakle, diskriminacija je uvijek vezana uz stvarnu (ili hipotetsku) usporedbu. S jednom se osobom postupa drugačije nego s drugom u usporedivoj situaciji bez ikakva razumnog opravdanja, a do nejednakog postupanja dolazi u pogledu stvarne ili pretpostavljene osnove koja je povezana s nekom osobom, npr. njezina ili njegova dob, etničko podrijetlo, spolna orijentacija ili vjera. Osim izravne diskriminacije (npr. odbijanje angažiranja studenta ili studentice na projektu na temelju neke Zakonom zabranjene karakteristike) i neizravne diskriminacije (npr. uskraćivanje alternativnog oblika polaganja ispita za studenta ili studenticu s invaliditetom) postoje i drugi oblici diskriminacije kao što su segregacija, uznemiravanje i spolno uznemiravanje. Segregacija je prisilno i sustavno razdvajanje osoba po nekoj od navedenih osnova iz Zakona (primjerice, tzv. podjela na muške i ženske poslove, fakultete, radna mjesta i oblike ponašanja). Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje prema osobi zbog jedne od navedenih osnova iz Zakona, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje (primjerice, ismijavanje studenta ili studentice na temelju njegove ili njezine nacionalne pripadnosti), dok je spolno uznemiravanje svako neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje. Može biti verbalno (primjerice, seksualno eksplicitne opaske, izjave ili dobacivanje te iznošenje šala ili opaski studentima i studenticama koje imaju seksualnu notu), neverbalno (primjerice, implicitno traženje seksualnih odnosa u zamjenu za uspjeh na ispitu ili drugu pogodnost) te tjelesno (primjerice, neprikladno dodirivanje tuđe kose ili tijela, grljenje, ljubljenje, masiranje i slično). Spolno uznemiravanje ili napastovanje jedan je od najčešćih oblika seksualnog nasilja koji žrtve dovodi u neugodan i ponižavajući položaj te izaziva osjećaj srama. Iako se spolno uznemiravanje u društvu nerijetko trivijalizira i minimalizira te se osobe koje ga doživljavaju ili mu svjedoče uvjerava da se ne radi o nasilju, već o šali ili komplimentu, svako neželjeno ponašanje spolne naravi bez pristanka jest seksualno nasilje. Seksualno nasilje, osim spolnog uznemiravanja, obuhvaća seksualno zlostavljanje, silovanje i neka još druga teža ponašanja koja narušavaju osobne slobode i dostojanstvo osobe.

Unatoč prisutnom nerazumijevanju i stigmatizaciji u društvu, važno je znati da je sva odgovornost za seksualno nasilje i uznemiravanje, kao i za sve druge oblike diskriminacije, isključivo na počinitelju.

Važno je zapamtiti kako osoba koja doživljava ili je preživjela nasilje nije kriva za zlostavljanje kojem je bila izložena i da za nasilje nema opravdanja. Drugim riječima, počinitelji su odgovorni i krivi za svoja djela, stoga je prijavljivanje seksualnog nasilja, kao i drugih navedenih oblika diskriminacije, odgovarajući, opravdani i poželjni odgovor. Bez obzira na to koji je oblik nasilja ili diskriminacije netko doživio, važno je imati na umu da je njegovo ili njezino osjećanje i razmišljanje sasvim u redu. Svaka je osoba drukčija i svatko drukčije reagira te se nosi s preživljenom poteškoćom ili traumom. U prihvaćanju, suočavanju i korištenju resursa s kojima raspolažemo može nam pomoći doživljaj da nismo sami. Dobro mentalno zdravlje nije samo stvar pojedinca, već i zajednice i sustava koji o tome brine. Ne moramo se oslanjati samo na sebe, možemo i imamo pravo dobiti i pružiti pravovremenu, dostupnu i redovitu podršku prilagođenu našim potrebama, posebice kada se radi o navedenim oblicima nasilja i diskriminacije.

S ciljem jačanja svijesti studenata i zaposlenika mathos-a 11. siječnja 2023. održana je tribina pod nazivom “Ravnopravno studiranje – nulta tolerancija na diskriminaciju”, koju je vodila gospođa Ivana Mitrić, mag. paed. soc (Psihogym). Na tribini je dan uvid u područje diskriminacije i te prepoznavanje različitih oblika nejednakog postupanja, stereotipima i predrasudama. Također analizirana je interna procedura prijave nejednakog postupanja i rodne neravnopravnosti u akademskom kontekstu.

Cjelokupna video snimka tribine dostupna je ovdje.